Teška godina koju pčelari žele što brže zaboraviti, obilježena velikim pomorom pčela i pandemijom

Ova, 2020. godina, neće biti zapisana u povijesti hrvatskog pčelarstva kao izuzetno uspješna jer, osim pandemije, Hrvatsku su u nekim dijelovima zahvatili i pomori pčela, što se najviše u lipnju osjetilo u Međimurju. Ondje je prijavljena šteta na 1150 košnica gdje je uginulo, procjenjuje se, 57 milijuna pčela, a uzrok pomoru je, prema svemu sudeći, insekticid kojega je nepropisno koristio poljoprivrednik u blizini košnica na svojoj njivi. Tretiranje je trebao obaviti zimi i na proljeće sve požnjeti, pa ne bi bilo štete jer su u to vrijeme pčele u košnicama, no zakasnio je dva mjeseca.

Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Željko Vrbos kaže kako je ova godina vrlo loša jer je Međimurje zahvatio pomor pčela, a i koronavirus je naštetio pčelama jer pčelari, upravo u vrijeme najintenzivnijih radova oko pčela i košnica, nisu smjeli kod svojih pčela, pa je Hrvatski pčelarski savez ishodio dozvole za pčelare, ali samo oni koji su prijavljeni i evidentirani, pa oni koji nisu prijavljeni nisu mogli dobiti propusnicu.

- Štete su nastale tamo gdje pčelari nisu mogli do pčela, recimo na otocima, a nisu mogli ni na ispašu na otoke. Ova će godina ostati upamćena po nekoliko ekstrema, kao nisko proizvodna godina, jer zbog mraza bili su smanjeni prinosi, a ne samo zbog koronavirusa. Svake godine imamo pomor pčela, ali ono što se dogodilo u Međimurju, gdje je 35 pčelara prijavilo štetu na 1150 košnica, strašno je. Problem je tim veći što su kontaminirane i košnice i oprema, ali pronašli smo model kako pomoći pčelarima - kaže Vrbos, dodajući kako je u Hrvatskoj oko 10.000 pčelara, od kojih je 8500 registriranih, a oni imaju 448 tisuća košnica.

- Zadnje tri godine raste broj pčelara i oni proizvedu sedam do deset tisuća tona raznih vrsta meda. Iz godine u godinu to varira, pa su nekada bolji slavonski, a nekada primorski pčelari. Meda kod nas ima dovoljno za domaće potrebe, ali on se uvozi iz špekulativnih razloga. Nekada smo izvozili i do 50 posto proizvodnje, a danas 400 do 500 tona. Savez nastoji srediti stanje u pčelarstvu i hrvatski med staviti na tržište, na ono mjesto koje mu pripada - kaže Željko Vrbos.

- Naše područje obiluje mnogim pčelinjim pašama i u povoljnim godinama pčele sakupe obilje nektara i peluda.
Ali, nažalost, unazad nekoliko godina zbog vremenskih prilika pčelarenje je otežano, i da se u bespašnom razdoblju pčele ne prihranjuju ne bi bile sposobne prikupiti nektar kada se pojavi. Osim toga, zbog intenzivne poljoprivrede, ali i neodgovornih pojedinaca, dolazi do trovanja pčela, što uvelike otežava pčelarenje, ali i smanjuje prinose te se zbog toga postupno odustaje od pčelarenja - kaže Stanko Čuljak, predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije i dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza. Podsjeća kako su veliki problem tretiranja pesticidima koji izazivaju pomor pčela, ali svjedoci smo, kaže, da tretiranja, ako ne izazovu uginuće pčelinje zajednice uvelike utječe na njezinu vitalnost i otpornost na druge pčelinje bolesti i nametnike.